Hrvatsko gospodarstvo sve više ovisi o stranim radnicima. Neminovnost, koja je do prije nekoliko godina bila nezamisliva, sad je postala stvarnost. Da bi zapošljavanje i boravak ljudi iz inozemstva, napose zemalja izvan Europske unije, bili bolje regulirani, sredinom ožujka na snagu je stupio izmijenjeni Zakon o strancima.

Procjenjuje se da u ovom trenutku u Hrvatskoj boravi više od 120.000 stranih radnika. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u prva tri mjeseca ove godine izdane su 53.662 dozvole za boravak i rad. Od tog broja, 34.030 je dozvola za novo zapošljavanje, a 17.250 ih je produljeno. Lani je, podsjetimo, izdano 206.529 dozvola.

Najviše stranih radnika prisutno je u djelatnostima graditeljstva te turizma i ugostiteljstva, u kojima ih radi više od 33.000. Najviše ih je došlo iz Nepala, Bosne i Hercegovine, Filipina, Srbije, Indije, Sjeverne Makedonije, Egipta, Kosova, Uzbekistana i Bangladeša.

Reguliranje zapošljavanja

Najveće promjene koje se tiču zapošljavanja stranaca odnose se na trajanje dozvola za boravak i rad. One su produljene s jedne na tri godine, a za sezonski rad sa šest na devet mjeseci.

'Pozdravljamo takve promjene. Za njih smo se zalagali jer one svakako pozitivno utječu i na privlačenje obrazovane radne snage, ona koja definitivno iziskuje taj faktor stabilnosti u vidu trajanja svojeg zaposlenja', rekao nam je predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil.

Kako to izgleda u praksi, otkriva potpredsjednik HOK-a Antun Trojnar, ujedno vlasnik građevinskog obrta. On zapošljava ukupno 55 radnika, od kojih je 12 stiglo iz inozemstva, točnije Albanije, BiH, Bangladeša i Nepala.

'Angažman stranih radnika omogućio nam je da održimo kontinuitet u radu, poštujemo rokove i preuzmemo veće projekte, a njih jednostavno više nismo mogli pokriti domaćom radnom snagom. Time smo zadržali tržišnu poziciju i stabilnost prihoda. Oni su održani na višegodišnjim prosjecima, a strane djelatnike koristimo za upotpunjavanje ljudskih resursa zbog prirodnog odljeva domaćih djelatnika, odnosno odlaska u mirovinu. Morali smo zaposliti strance jer na našem tržištu rada ne postoje djelatnici za rad u građevinarstvu, osobito stručna radna snaga', rekao je Trojnar.

Problematičnih 15.000 eura

Doduše, dodao je da niti radnici pristigli iz inozemstva nemaju potrebna stručna znanja, zbog čega ih moraju uvoditi u posao, ali to nije istaknuo kao najveći problem. Po njemu su najveći problemi administrativne prirode, od duge i neusklađene procedure odobravanja dozvola do različitog shvaćanja propisa među institucijama.

'Nedostaci su i dalje prisutni – primjerice, kriteriji koji ne uzimaju dovoljno u obzir specifičnosti pojedinih sektora kao što je građevina te još uvijek nedovoljno fleksibilna administracija na terenu', naveo je Trojnar.

No ključna zamjerka usmjerena je na odredbu da obrtnici za zapošljavanje stranih radnika moraju imati promet od najmanje 15.000 eura u proteklih šest mjeseci, ali i na to da moraju imati u kontinuitetu zaposlenu najmanje jednu osobu na neodređeno vrijeme iz Hrvatske ili Europskog gospodarskog prostora i Švicarske Konfederacije.

'Brojni su razlozi zbog kojih naši obrti, iako po strukturi nisu sezonski, nisu mogli ostvariti promet od 15.000 eura, a sada se dodatno ne mogu ni adekvatno opskrbiti za predstojeću sezonu i povećan obujam posla. HOK je u četiri navrata, između ostalih komentarima na prijedlog zakona, tražio da se financijski kriterij ostvarenog prometa za obrtnike smanji s predloženih 15.000 na 9000 eura, smatrajući da je previsoko propisan i izuzetno otežavajući za njih. To nije prihvaćeno te je na taj način otežano poslovanje obrtnika. Možemo u medijima od predstavnika nadležnog tijela čuti da će se slučajevi sagledavati pojedinačno i da je cilj poticati, a ne ograničavati. Iskreno se nadamo i usrdno vjerujemo da će biti tako', poručio je predsjednik HOK-a.

Dodao je da su takvi kriteriji 'otežavajući i spriječit će u zapošljavanju mnoge koji imaju potrebu za stranim radnicima, a što direktno može otežati ili u potpunosti onemogućiti njihovo poslovanje'.

'Crne liste' i za radnike

Doduše, HOK nije jedina gospodarska organizacija ili udruženje koje se žalilo na ove odredbe zakona. Nedavno se u medijima moglo čuti da zbog toga 'hrvatsko gospodarstvo ne smije biti žrtva birokracije i nerazumijevanja ključnih sektora poput turizma i građevine' jer će time egzistencija tisuća obitelji biti ugrožena.

Još tijekom spomenutog javnog savjetovanja u javnosti je najviše reakcija izazvalo uvođenje takozvanih crnih lista za one poslodavce koji su zapošljavali strane radnike na crno, odnosno bez potrebne dokumentacije. Naime, ako se inspekcijskim nadzorom utvrde nepravilnosti, Hrvatski zavod za zapošljavanje može tvrtkama i obrtima odbiti njihove zahtjeve za zapošljavanjem stranaca.

'Što se tiče samih crnih lista, svatko kome je interes zdravo gospodarstvo može jedino pozdraviti sankcioniranje neprijavljenog rada ili nezakonitog zapošljavanja. Ipak, ističem potencijalne opasnosti u samoj primjeni navedenih odredbi u praksi te se nadam da će biti ujednačena i pravilna te da će biti sankcionirani oni poslodavci koji uistinu krše navedene odredbe.

Svakom prilikom, tijekom četiri postupka davanja komentara na zakon u proteklih pet godina, naglašeno je da uvrštavanje na 'popis poslodavaca' temeljem zapisnika o provedenom inspekcijskom nadzoru ne smije biti razlog neizdavanja pozitivnog mišljenja HZZ-a, jer poslodavac može u posebnom postupku uspješno osporiti činjenicu postojanja neprijavljenog rada utvrđenu zapisnikom, temeljem kojeg se sastavlja popis sukladno propisu o suzbijanju neprijavljenog rada', istaknuo je Kratohvil.

Na terenu su otegotne okolnosti puno izraženije. Obrtnik Trojnar ističe da je trenutno u sektoru građevine zabranjeno zapošljavanje radnika iz pojedinih zemalja.

'Trenutno je zabranjen dolazak radne snage iz nekih zemalja (Bangladeš, Indija i sl.) zbog odlaska radnika u neke treće zemlje. Nama to stvara problem jer smo imali dobre linije dolaska djelatnika iz Bangladeša te ih je većina ostala zaposlena kod nas u tvrtki', opisao je situaciju.

Povratak iseljenika

Ističući da svako preveliko normiranje, odnosno brojčano ograničenje, stvara probleme pri zapošljavanju u gospodarstvu, a ono je sve ovisnije o radnoj snazi, Kratohvil i Trojnar ističu da je nužno poticati važne procese za očuvanje obrtništva, ali i gospodarstva u cijelosti. Predlažu aktivaciju raspoložive domaće radne snage, a ne protive se ni zapošljavanju povratnika iz inozemstva jer oni mogu raditi u Hrvatskoj i bez dozvole za boravak i rad. Dapače, dočekuju ih raširenih ruku.

'Rado bih vidio povratak naših ljudi, posebno majstora s iskustvom, koji znaju naš način rada. Vrata su im uvijek otvorena. No, budimo realni, većina se neće vratiti samo zato što to mi želimo. Trebaju postojati dugoročne politike koje će im ovdje omogućiti kvalitetan život i sigurnost. Poticaji za povratak naših građana iz inozemstva i samozapošljavanja čine nam trenutno nelojalnu konkurenciju. Puno bolje bi bilo da se za povratnike subvencionira plaća, kao i davanja poslodavaca, onih koji, primjerice, imaju više od pet godina registriranu djelatnost, uz mogućnost povoljnijih kredita za rješavanje stambenog pitanja. Ako se jave, zapošljavat ćemo ih bez zadrške', zaključio je obrtnik Trojnar.