Hrvatska poljoprivreda nalazi se u nezavidnoj situaciji koja zahtijeva hitno preispitivanje dosadašnjih strategija, upozorava HUP - Udruga prehrambene industrije i poljoprivrede. Stručnjaci upozoravaju da bi svaki novi poremećaj na globalnom tržištu mogao dovesti hrvatsku proizvodnju i opskrbu hranom pred nepremostive prepreke
Negativna vanjskotrgovinska bilanca u razmjeni hranom od dvije milijarde eura svrstava Hrvatsku među najslabije izvoznike hrane po stanovniku u EU. Zastarjela mehanizacija dodatno otežava situaciju - većina traktora u zemlji starija je od 40 godina, dok je broj snažnijih poljoprivrednih strojeva zanemariv u odnosu na ukupan broj gospodarstava.
Desetke milijuna eura uloženo u ekološku proizvodnju oraha
'Hrvatska je izgubila proizvodnju jabuka (proizvodimo manje od 50 posto potreba) dok je ulagala desetke milijuna eura u ekološku proizvodnju oraha, a kao posljedicu imamo nikada manju proizvodnju oraha,' ističu iz Udruge. Paradoksalno je da se značajna sredstva ulažu u ekološke pašnjake i livade, dok za samodostatnost u proizvodnji osnovnog povrća nedostaju resursi.
vezane vijesti
Stručnjaci upozoravaju na neusklađenost poljoprivredne politike s realnim potrebama tržišta. Dok razvijene europske zemlje s već postignutom samodostatnošću mogu ulagati u ekološku poljoprivredu radi povećanja vrijednosti proizvoda, Hrvatska još nije dosegla razinu produktivnosti koja bi opravdala takav pristup.
Autodestruktivni način bodovanja
Posebno problematičnim ocjenjuje se Zakon o poljoprivrednom zemljištu koji, prema analizi HUP-a, ne pogoduje najuspješnijim proizvođačima. Sustav bodovanja na natječajima za državno zemljište često onemogućava rast i razvoj upravo onim gospodarstvima koja pokazuju najbolje rezultate. Budući da se zemljište dodjeljuje na dugi rok, ovakva praksa može imati dugoročne negativne posljedice.
'Proizvođaču mlijeka koji je OPG, s cijelom obitelji koja radi na OPG-u i s 50 krava u proizvodnji nije dozvoljen rast, razvoj, ulaganje u održivost i konkurentnost. Tvrtkama koje imaju najuspješniju proizvodnju i preradu sustavom bodovanja je onemogućena pobjeda na natječaju. Ovako osmišljeni natječaji su u direktnoj suprotnosti s interesima hrvatskih građana koji su vlasnici tog zemljišta'', ističe se u analizi HUP-a.
'Jedini put prema samodostatnosti je ulaganje u intenzivnu poljoprivredu i industrijsku proizvodnju zdrave hrane,' zaključuju iz Udruge. To podrazumijeva modernizaciju proizvodnje, navodnjavanje i primjenu suvremenih tehnologija koje mogu značajno povećati prinose.
Sveobuhvatna reforma poljoprivredne politike
Stručnjaci naglašavaju da Hrvatska, s obzirom na ograničene poljoprivredne površine, mora maksimalno iskoristiti svaki hektar zemlje. Ekstenzivno stočarstvo, iako ekološki prihvatljivije, ne stvara dovoljno vrijednosti za obnovu devastiranog stočnog fonda i izgradnju moderne infrastrukture.
Analiza pokazuje da se većina ekoloških proizvoda na tržištu prodaje kao konvencionalni proizvodi niže klase, dok razliku u cijeni pokrivaju državne potpore. Ovakav model dugoročno ne osigurava konkurentnost hrvatske poljoprivrede niti smanjuje ovisnost o uvozu.
Za postizanje stvarne samodostatnosti u proizvodnji hrane potrebna je sveobuhvatna reforma poljoprivredne politike koja će prepoznati i podržati najuspješnije proizvođače, potaknuti modernizaciju i osigurati održivu produktivnost hrvatskih poljoprivrednih gospodarstava.
