Politička moć uvelike ovisi o financijskoj snazi lokalne jedinice kojom upravlja lokalni čelnik. Upravo je zato Zagreb daleko najprimamljivija lovina za sve političke stranke.

Glas u Zagrebu manje vrijedi nego u nekoj bogatoj općini

S druge strane, glas birača u Zagrebu manje vrijedi nego onaj u nekoj bogatoj općini, jer u metropoli s 20 tisuća glasova jedva ćete ući u Gradsku skupštinu, dok u nekoj maloj općini možete postati načelnik sa stotinjak glasova.

Glasači na lokalnim izborima biraju predstavnike koji će u njihovo ime raspolagati javnim novcem, a proračuni lokalnih jedinica znatno se razlikuju ovisno o gospodarskoj razvijenosti.

Na primjeru dvadeset najvećih gradova izračunali smo koliko vrijedi glas pojedinog birača u Hrvatskoj uzimajući u obzir proračunsku snagu. Provjerili smo i kolika je vrijednost glasa koji donosi pobjedu na izborima za gradonačelnika, uzimajući u obzir podatke o izlaznosti.

Glas potencijalnog glasača najvredniji u Zagrebu i Dubrovniku

Zagrebački proračun lani je iznosio gotovo dvije milijarde eura i bio je za 40 posto veći od proračuna svih preostalih 19 gradova na listi. Relativno je i najvredniji, jer kad se podijeli s brojem potencijalnih glasača, proizlazi da pojedini glas vrijedi 2942 eura. Najbliži Zagrebu je Dubrovnik, čiji proračun teži 97 milijuna eura, a pojedini glas vrijedi 2648 eura.

S druge je strane najmanja cijena glasa u Kaštelima, tek nešto više od tisuću eura. Prosječna vrijednost glasa u promatranih dvadeset gradova iznosi 1580 eura, a najbliži prosjeku je Zadar s 1565 eura. Uz Zagreb i Dubrovnik, iznad prosjeka su Rijeka, Pula, Sisak, Varaždin i Samobor.

Niska izlaznost podiže vrijednost glasa

Izlaznost u prvom krugu lokalnih izbora u većini gradova bila je ispod 50 posto. Najveći postotak važećih listića (50 posto) u glasanju za gradonačelnika imao je Samobor, a najmanji (28 posto) Kaštela.

Smanjivanje broja potencijalnih glasača uslijed negativnih demografskih trendova, uz slabu izlaznost na izbore, dovodi do toga da je za izbornu pobjedu potreban sve manji broj glasova. Tako je u većini gradskih središta potrebno prikupiti manje od deset tisuća glasova za izbor gradonačelnika.

Pomalo nestvarno zvuči to da u pojedinim županijskim središtima, poput Vukovara, Čakovca i Koprivnice, kandidat za gradonačelnika može odnijeti pobjedu s osvojenih manje od pet tisuća glasova.

S obzirom na nisku izlaznost, svaki važeći listić na izborima time je dragocjeniji. Glas građanina koji je sudjelovao na njima i donio pobjedu kandidatu za gradonačelnika zapravo vrijedi nekoliko puta više od vrijednosti glasa potencijalnog glasača.

Vrijednost glasa svakog Riječanina gotovo se utrostručila

Primjerice, u Rijeci je na izborima za gradonačelnika s važećim listićima sudjelovao samo 33.451 glasač, što je 34 posto od ukupnog broja birača. Proizlazi stoga da se vrijednost glasa svakog Riječanina koji je izašao na izbore gotovo utrostručila u odnosu na početnu vrijednost.

U prvom krugu izbora vodeću poziciju zauzela je Iva Rinčić s 13.965 glasova ili 41,07 posto. Glavni izazivač s kojim će se u drugom krugu boriti za vodeću gradsku funkciju dosadašnji je gradonačelnik Marko Filipović, a koji je osvojio 6421 glas ili 18,88 posto.

Nećete glasati? Vrijednost svog glasa prepuštate nekom drugom

Pod pretpostavkom da će u drugom krugu izlaznost biti ista kao u prvom, pobjedniku će trebati 16.727 glasova, a vrijednost imaginarnog glasa koji donosi pobjedu penje se na 9607 eura.

Ovom igrom brojki pokušali smo pokazati koliko je u stvarnosti malo glasova potrebno za osvajanje vlasti u velikim hrvatskim gradovima te da je vrijednost pojedinog glasa relativna kategorija.

Nadamo se da će vas naša ilustrativna računica potaknuti na izlazak na izbore jer u suprotnom vrijednost svog glasa prepuštate nekom drugom.