U raspravama o podizanju plaća često se može čuti argument kako su Hrvati skupa radna snaga, odnosno kako je proizvodnost niska u odnosu na cijenu rada. No, Zakonom o radu određeno je kako je tjedno moguće raditi 40 sati tjedno.

Naravno da nije uvijek slučaj da će svi zaposleni raditi baš 40 sati tjedno. Komunalne i hitne službe zahtijevaju da zaposleni stalno budu na dispoziciji, no to se kompenzira slobodnim danima ili prekovremenim radom. No, pravo je pitanje koliko zaista radimo?

Radili puno, ali ne više od susjeda

Odgovor na to daje statistika Eurostata, koja kazuje kako su Europljani tijekom 2024. godine u prosjeku radili 36 sati tjedno. Najviše od svih su radili Turci (43,1 sat), a najmanje Nizozemci (32,1 sat).

Gdje se tu nalazi Hrvatska? S prosječnih 37,8 sati rada tjedno, hrvatski su radnici bili među zaposlenijima u Europi. No, gledajući regiju, prema dostupnim podacima, radili su najmanje. Naime, Slovenci su u prosjeku radili 38 sati tjedno, Bošnjaci 41,2 sata, a Srbi 41,3 sata. Više od nas su radili i Bugari, Rumunji, Grci, Slovaci, Poljaci, pa i žitelji baltičkih zemalja.

Poljoprivrednici rade najviše

Gledajući po zanimanjima, najviše se u Europi tijekom 2024. radilo u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu (41,2 sata tjedno), zatim u rudarstvu i iskapanju (38,8 sati tjedno), graditeljstvu (38,7 sati tjedno) te u djelatnosti prijevoza i skladištenja (38,2 sata tjedno). Najmanje se, pak, radilo u kućnoj radinosti (26,7 sati tjedno), obrazovanju (31,9 sati tjedno), umjetnosti, zabavi i rekreaciji (32,9 sati tjedno) te zdravstvu i socijalnoj skrbi (33,4 sata tjedno).

Eurostatovi podaci su zanimljivi i zbog toga jer je vidljiva razlika između istoka i zapada Europe. Na istoku se više radi, dok je na zapadu prisutan trend smanjenja prosječnog broja odrađenih sati tjedno, iako se po makroekonomskim podacima to ne bi reklo. Uzrok tomu mogu biti i brojni eksperimenti, ali i zakonska izuzeća koja omogućuju rad tijekom četiri dana u tjednu ili šest sati dnevno te robotizacija i digitalizacija rada.